HOME

PREDSTAVITE SVOJU KNJIGU

SASA
ARANDJELOVIC

KRATKI TEKSTOVI
SHORT ESSAYS

TEKSTOVI
ESSAYS

BABUSNICA, PIROT
KNJIZEVNOST
LITERATURE

KRATKE KNJIZEVNE FORME

Voja Radovanovic je rodjen 10.02.1963. god. u Beogradu, gde zivi i stvara. Za pripovetku "Daca" dobio je drugu nagradu Scene Crnjanski 2001.g Komedija"Tesla se vraca  u Ameriku" uspesno se izvodi u ART teatru.

Aforizmi:

* * *

Kada sam sastavio spisak svih nasih psovki, shvatio sam da i mi imami sta da ponudimo zapadu.

* * *

Dragi zemljoradnici, mozda ce vam izgledati cudno, ali i od uzgajanja trave moze lepo da se zivi.

* * *

Svi smo mislili da je intelektualac dok nije poceop da se bavi politikom.

* * *

Mislili smo da nam se sve najgore vec desilo, a onda su i oni dosli na vlast.

* * *

Nisam dousnik. Ja to radim iz zadovoljstva.

* * *

Policijska akcija je bila polovicnog uspeha. Zrtva je pronadjena, ali ne i pocinioci.

* * *

Policajac je dobacio demonstrantu: - Ja te bijem za tvoje dobro!

* * *

Od svih stranih vozila najvise mi se svidjaju grcka kolica.

* * *

Konacno je stupio na snagu zakon o zabrani pusenja. Valjda ce nam sada skociti natalitet.

* * *

A sada nam polako, detaljno i sto uverljivije ispricajte kako vas je optuzeni silovao – obratio se sudija ostecenoj u prepunoj sudnici.

Vasa Radovanovic

''POETIKA SIGNALIZMA'' Miroljub Todorovic (PROSVETA,2003.)

  Signalizam kao autenticni umetnicki pravac opste priznat u svetskoj knjizevnosti, nazalost ne onoliko koliko je zasluzio i u srpskoj u kojoj je nastao krajem pedesetih godina proslog veka, predmet je mnogih teorijskih istrazivanja , a odbranjeno je i vise doktorskih disertacija, sto kod nas, sto u svetu. Zato knjiga ''Poetika signalizma'' rodonacelnika ovog pravca Miroljuba Todorovica ( u izdanju Prosvete) sigurno ce pobuditi paznju sire citalacke javnosti. Ona je skup manifesta, eseja, teorije, dnevnika i poetskih zapisa, i nastoji da pruzi sto sveobuhvatniju sliku ovog autohtonog, inter-medijalnog i interdisciplinarnog pokreta (ukoliko je to ikako moguce na ovako ogranicenom prostoru knjige od desetak stamparskih tabaka). Pocev od metoda i  klasifikacije preko esejistickih promisljanja do prakticnih primera signalisticke umetnosti Todoroviceva knjiga pokusava da sublimise znacaj nepregledne signalisticke galaksije.

Pokret je nastao sa ciljem da revolucionise sve grane umetnosti, od poezije preko likovne umetnosti, pozorista, muzike i filma, prosirivanjem i preplitanjem, interakcijom poznatih medija, da mobilise sva cula za stvaranje kroz sirom otvorena vrata podsvesti. Uloga signalizma u formiranju novog poetskog senzibiliteta, inve-ntivnosti i rusenju uvrezenih knji-zevnih granica je nemerljiva.

Signalizam poezije ''u uzem smislu'' (ona  je u knjizi zastupljena kroz primere) iskljucuje rec i pocinje da tretira slovo i znak kao osnovno izrazajno sredstvo, ali i da siri lingvisticke (znacajne su pesme na satrovackom govoru u okviru signalistickog programa o globalnom revolucionisanju jezika i poezije), vizuelne, gestualne i zvucne granice. Jedna od karakteristicnih odlika je i nadnacionalna jezicka struktura. U vizuelnom signalizmu ne postoje nacionalni jezici, samim tim nema potrebe za prevodjenjem i razumljiv je svim pesnicima sveta i poklonicima poezije. To je slucaj i sa gestualnim, kao, uglavnom, i sa zvucnim.

Signalizam ne priznaje granice. On je globalizam nastao pre svih tkzv. ''globalizama''. Inovacija poezije, destrukcija tradicionalnog misljenja oslobadjanjem pesnika visemilenijumskih stega. Recju kao instrumentom (po Sokratu) otklju-cati ''nemuste glasnice krika''(po Todorovicu). Signalizam je verbalno-vizuelni put ka buducem bicu planetarne umetnosti.

''Sveznajuci Korifeji'' srpske knjizevnosti svojevremeno su docekali signalizam na noz (Zoran Misic, Eli Finci, Bogdan A. Popovic), braneci poeziju od  ''dehumanizacije''. Na svu srecu signalizam je preziveo i ostao dovoljno snazan, i sa respektujucim brojem sledbenika, koji pokusavaju da ovaj novi milenijum postane ''milenijum signalizma''.

Ova knjiga nije znacajna samo za istrazivace knjizevnosti i poklonike signalizma vec je preporucljiva svim citaocima dovoljno hrabrim da iskorace iz geta ''propisane knjizevnosti''.

                               Vasa Radovanovic

Jadran Zalokar
--------------

             S LOGORSKOM VATROM U DUSI
             -------------------------

Spiritualna evolucija/involucija zemaljskog/bozanskog
implicira locusae spiritualisae duz zemaljske "ravni"
kao "sredista" netizacije (umrezavanja) djelovanja
spi-
ritualnih energija u procesualnosti spiritualizacije
Zemlje. Ti sambalicki topoi javljaju se miloscu Neba i
zahvalnoscu Zemlje mimo ljudske volje i svijesti. Oni
se radjaju i perpetuiraju duhovna raspolozenja i hrane
protosupramentalni senzibilitet za visi zivot i visu
dimenziju zemaljskog bivstvovanja. Nema vise supremnog
spiritualnog axis mundi. "Sredista" su
decentralizirana
i "rasprsena" po Zemlji.
Postoji bezbroj mini-locusa kroz koje se kristalizira
suvremena duhovnost. Tako i Teozofski kamp u
Gozd-Mart-
ljku u Sloveniji.
Ovom knjigom Borivoj Bukva "biljezi" haijinski-likovno
trenutke prisustvovanja jednom takvom "mjestu". Zajed-
nistvo dusa/umova "inspirirano" teozofskom tradicijom
vibrira impulsima duhovne buducnosti.
Fizicka ljepota/istinosnost drugovanja upucuje na
isti-
nosnu ljepotu duhovnog osvjescivanja. In continuo,
"ob-
navlja" se to vec godinama i nove duse dolaze, nove
en-
ergije djeluju iz dubina njihovih duhovnih bica. Mozda
to nije dovoljno svima osvjesteno, ali najveci dio
duh-
ovnog rasta zbiva se na toj peiriji(granici) ne-svjes-
nog i nad-svjesnog.
U formaciji new-age duhovnosti koja je vec na zalazu,
netizacija postaje sve "gusca" i noogeneza saturira
no-
osferu. Gledano iz daljina/dubina duhovnog kosmosa,
Ze-
mlja izgleda kao nocna strana svijeta koju
ispunjavaju/
zare sve gusci "otoci" svjetala koja plamte/zmirkaju
poput svjetala logorskih vatri u mirnoj dolini koja je
usnula u njedrima vjecnosti. "Logorska vatra" simboli-
zira vezu izmedju Nagovora Neba i Darovanosti Zemlje.
U duhovnoj dimenziji te "vatre"(puroi) daju svjetlost/
toplinu zemaljskim tenzijama prema spiritualizaciji
ma-
terije. Supramentalizacija djeluje u nama na nepoznate
nacine. Mi smo samo sprovodnici i katalizatori. Tako i
"gosti/domacini" u Gozd Martuljku.
Borivoj Bukva "biljezi" te trenutke slikom, haiku sti-
hom, pjesmom, citatom...
To je autorski "sazetak" duhovne pustolovine sicusne
"prisutnosti" u ovom kozmicko adventskom.
Tako postaje i skromna "poruka" duhovnom zivotu, vise
od auto-biografskog ekskursa u svijet "logorovanja".
Kao vrsni haijin Borivoj Bukva to "poetizira" i haiku
trostihom, a kao likovnjak "materijalizira" crtezom. A
to su tek naznake dubljeg duhovnog dozivljaja kojim se
prozima senzibilitet potencija/latencija viseg zivota.
Knjiga "Sa perom u ruci" mogla bi nositi podnaslov:
"S logorskom vatrom u dusi". Vatra duhovnog prati
svaki
korak mirnog ratnika bez obzira kakav utisak/privid
os-
tavljao u fizickoj/korporalnoj dimenziji.
Neka i ova knjiga bude "sifra" jednog pritoka Rijeke
Mudrosti i jedan plamsaj "malog" logorovanja kao
Blago-
slova Neba bez kojeg nijedan putnik niti ratnik ne
moze
istinski obitavati na Zemlji.


Rijeka, 09.10.2003.         dr.sc. Jadran Zalokar


-------------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji
S V E U C I L I S N A    K N J I Z N I C A
R I J E K A

UDK 821.163.42-193

BUKVA, Borivoj
   Sa perom u ruci / < tekst i
ilustracija > Borivoj Bukva. - Rijeka :
vkast. nakl., 2004.

Str. 52: Pogovor / Jadran Zalokar. -
Biljeska o piscu.

101107083
-------------------------------------------------------

Napomena:

Knjiga je u vlastitoj nakladi i izace u I ili II
mjese-
cu 2004., cijena je: 50 KN/7 EUR. Biti ce tiskana u 50
primjeraka.

Adresa: Bukva Borivoj
        Adamiceva 13
        51000 Rijeka
        Hrvatska

Iskustvo je ono sto imas kad ti vise ne treba! S toga
kupi knjigu, bit ce mi zadovoljstvo,a zasigurno i
tebi!
Srdacan pozdrav!
-------------------------------------------------------

Rijeka, 10.10.2003.    Borivoj Bukva

Borivoj Bukva  email borivojbukva@yahoo.com

              Osvrt na roman "DIDI O'BRIEN: MOJI ZIVOTI"
                  /Darija Stipanic/
               -------------------------

Postoji nekoliko relativno jednostavnih metoda da saz-
nate ko ste bili u nekoj od ranijih
inkarnacija,tj.vra-
canje u vec prozivljene dogadjaje i situacije.

Jednu od tih metoda Darija Stipanic u svom romanu
"DIDI
O'BRIEN: MOJI ZIVOTI", kao nehipnoticku tehniku
regres-
ije, vise spontano i nesvjesno, koristeci
numerologiju,
astrologiju, povijest umjetnosti i dnevnik iz skolskih
dana; razotkriva nam jedan od svojih prethodnih
zivota,
Marie - Anne Collot.

Kroz cijeli roman svijest Darije Stipanic ostaje "uk-
ljucena" u procesu regresije, ali tako da joj se
grani-
ce sire i primaju elemente nesvjesnoga.
"Jedan hodnik moga unutarnjeg zivota nestao je.
Njegova
se ulazna vrata zatvorise. Jos se samo sijecam, a i to
cu zaboraviti." - navodi Darija u svom romanu.
To labirintsko putovanje je put unutar samoga sebe.
"Godinama smo bili kao dva kamencica istodobno bacena
u
vodu u blizini. Njihovi se koncentricni krugovi sire i
presecaju, sve su si blizi i povezaniji, ali nikada se
nece moci siriti iz jednog sredista." - navodi Darija.

Homer pise da je na Kreti Dedal pripremio "mjesto za
ples" za Arijadnu. Pjesnik taj ciklicni ples opisuje
kao direktno vezan za labirint. To je ciklicna igra
di-
tiramba, a ditiramb je takodje bio i pjesma u cast
Dio-
nizija/Baha, onog boga koji je sa sobom poveo
Arijadnu,
kada ju je napustio Tezej.

Darijino traganje za proslim zivotima traje od rane
mladosti, ona registrira i konstatira intrigantnu
spoz-
naju: "zasto smo svi bili slavni u proslim zivotima!?"

Darija zivi izmedju dvije krajnosti, u stalnoj dilemi
kojoj da privoli. Sanjar je, a ponekad i uspije ostva-
riti snove, melanholicna u nekim momentima.Po malo
sli-
jepa upornost, prisutan tradicionalizam, ona je
metodi-
cna, takticna, dosljedna i temeljita.
Darijin karakter je cvrst i postojan, ali moze biti
tv-
rdoglava i jogunasta. Sve sto se kosi sa realnim
zivot-
om za nju je bez interesa, culnost je jako izrazena.
Stoji cvrsto na nogama, spartanskih je principa i sve
oko sebe upija ko spuzva. Voli komforan zivot ali
sanja
o emotivnim i misticnim osobama.

Pisuci roman ona uspjeva uskladiti radnju da se odvija
uzbudljivo, napeto, brzo i dinamicno. Kako na momente
upija sredinu i iznosi pojedinosti do u detalja, poput
Arijadne, Darija ne ispusta nit iz svojih ruku. Ona
nas
poziva da je pratimo i bodri nas: "Dali me vi
citatelji
slijedite ili..., Otegnulo mi se ovo pisanje..."

Uz obiteljske obaveze i vodjenja poveceg domacinstva,
tu je devetomjesecni Paolo i trogodisnja Dora, kako bi
unatoc svim mogucim poteskocama Darija napisala roman
u samo dva mjeseca. Na momente osjecala se zrtvom,
koja
nije ni gubitak ni bol, vec novo radjanje,dobitak i
ra-
dost - uvijek na visem duhovnom stupnju. I to je zakon
koji je konacno, uvodi u cistu radost sluzenja.

Emotivno prozivljavanje takvih situacija kroz pisanje,
ako ce te i u "regresiji" pomaze Dariji da se oslobodi
napetosti u tijelu. Ako se uzme da su dozivljaji i
sli-
ke iz nesvjesnog samo proizvod ljudske maste,ili u
naj-
boljem slucaju negdje i nekada u zivotu nakupljeni
raz-
ni utisci potom natalozeni u nesvjesno na nacin koji
odgovara svakoj osobi ponaosob, ne moze se poreci
oslo-
badjanje nekih psihickih dozivljaja. Osim toga,
izbaci-
vanjem raznih negdje sakupljenih sjecanja covjek uci o
sebi na nov, jedinstveni nacin bez obzira je li to
pro-
sli zivot.

U mladom zenskom tijelu, stara eonima produhovljena
zi-
vuca dusa sa mnogo zivota, ovim romanom razotkrivena
je
Marie - Anne Collot, Darija je na tragu i pisca u
sebi,
a biti ce tema jednog od njenih narednih romana.

Knjiga koju drzite u rukama, zainteresirace mnoge
cita-
telje i potaknuti ih da se otvore za racionalna istra-
zivanja mogucnosti reinkarnacija.
Ovo je knjiga koju ce te rado procitati.


U Rijeci 18.11.2002.     Borivoj Bukva

           Osvrt na haiku zbirku /LASTOVKE/
          /Dimitar Anakiev/Ljubljana 1998./
         ----------------------------------

Stvarni i osnovni oslonac svakog umjetnika je
obracanje
samome sebi, a da bi postali i dobri filozofi,
preduvi-
jet je sposobnost da se cudimo.
Ono krucijalno sto me je dugo godina proganjalo u
ranoj
mladosti, bilo je da cu:"ziveci zivot,spoznati i
smrt".
Isto tako razmisljanjem o smrti, spoznat cu zivot.
Zac-
udno, - sto je to zivot, sto je to smrt?

/Dugi crni tunel/u potpunosti uspava/jutarnje misli./;
/Dolg crni tunel/popolnoma uspava/jutarnje misli./

Kako je fantasticno i cudnovato zivjeti. Pusten u
cudan
svijet, susrecem druge, pozdravljam i zajedno smo
jedno
vrijeme. Onda se gubim i nestajem tako naglo i
neoprav-
dano kao sto sam jednom i dosao.

/Granicno kamenje/nadgrobni spomenici/vojnika./;
/Mejni kamni/nadgrobni spomeniki/vojakov./

Zivot i smrt su dva lica jedne te iste stvari, kako je
vec napisano:"Smrt i daje zivot i ubija ga; ona je
poc-
etak i kraj."

/Najblizi Bogu/pepeljasti golubovi/na crkvenom
krovu./;
/Najbliziji Bogu:/pepelnati golobi/na cerkveni
strehi./

Citajuci zbirku haiku pjesama "LASTOVKE" u meni se
uje-
dno bude nostalgicna sjecanja, koja u sebi nose ceznju
i zelju koja se ne moze ostvariti, ona me vraca u rano
djetinjstvo. Kraj svake skolske godine, izazivao je
kod
mene ljetnu groznicu odlaska na ferje,kod djeda i
bake.
Iz godine u godinu, pratio sam staru dobro poznatu
sli-
ku: zitna polja koja prate prugu,duga voznja
vlakom,za-
tim sela, sumarci, poljski putovi, usnulost okolisa
kao
u caroliji. Drago djedovo imanje,uz kucu,na drugom
kra-
ju gazdinsva imalo je i veliku staju sa sjenikom. Uz
krave i po koje tele, u njemu su obitavale i
lastavice.
Razdragani cvrkut i akrobatski let ispunjavao bi me
sjetom.

/Kako savrseno,/kako lijepo i njezno/leti lastavica./;
/Kako gracilno,/kako lepo in nezno/leti lastovka./

/Tokom leta/lastavica se igra/i zivi./;
/Med letom/lastovka se igra/in zivi./

/Lastavice lete/i ispisuju zive,/neznane puteve./;
/Lastovke lete/in izpisujejo zive,/neznane potke./

Prema mnogim predajama u mitsko doba svi ljudi su
mogli
da lete; svi su mogli stici na Nebo bilo na krilima
ne-
ke cudne ptice, bilo na oblacima. Istaknimo da su
takve
moci cisto duhovne prirode: "Let" izrazava jedino ost-
roumnost, razumijevanje tajnih stvari ili metafizickih
istina.
"Ostroumnost"(manas) najbrza je od svih ptica." veli
Rid Veda(VI,9,5). A Pancuvimca Brahmana
(XIV,I,13)isti-
ce: "Onaj koji shvaca ima krila."

/Jato bijelih ptica/sate i sate kruzi nad/zelenom
rije-
kom./;
/Jata belih ptic/ure in ure krozi nad/zeleno reko./

/Iz kise u maglu,/iz magle u kisu/- crna pticica./;
/Iz dezja v meglo,/ iz megle v dez/- crna pticica./

/Izmedju sivog neba/i mutne rijeke/igra lastavica./;
/Med sivim nebom/in motno reko/igra lastovki./

Kroz mit o dusi, omogucit cemo mitsko zamisljanje duse
u obliku ptice i shvacanje ptica kao vodica dusa. Taj
magijski let istovremeno izrazava samostalnost duse i
ekstazu. Ekstaticki let duse, uspinjanje na Nebo, u
za-
branjene predjele, u nebeske visine, smatra se
posvece-
nom.
Boreci se izmedju sna i jave, poput, ne malo puta
dozi-
vljenog "u snu san", Dimitar Anakiev vraca me u ranu
mladost. Na tome mu veliko hvala.

U Rijeci 14.07.1998.g. /B.B./

       Osvrt na haiku zbirku/ALKEMIJA SRCNEGA
     UTRIPA/Primoz Martin Repar/Ljubljana 1998./
     -------------------------------------------

Primoz Martin Repar, hedonista, pjesnik, vitez rijeci,
cuvar tisine i putnik na putu, planetarni zen budista.
On ne krije svoje naklonosti koje proizlaze iz
promjena
i unose nemire, njegova osjetljivost na ugode i bol,
ne
cini razliku izmedju poroka i vrlina.

Odkrite prsi - tvoja
lica odstavijo cudnost,
sen, sok svetlobe.

Nadahnuce Primoza cini senzibilnijim,
spiritualnijim,od
velike vecine obicnih ljudi. Njegova preuzvisenost do-
vodi ga u poziciju da stvara vrhunska djela,tako i
nje-
gove musice i uobrazilje su zanemarive.

Ko listje pada
z vej, potrti duh blodi
v goli samoti.

Stara Hindu mudrost kaze:"Iz stvarnosti slijede
bezumna
djela koja smucuju duh; smucen duh zaboravlja istinu i
budnost svoju; tko napusti budnost svoju, taj u
propast
svoju hrli"...

V zagrobnem smehu             Preglednost klavcev:
groznja nekega konca,         da v smrti ne vidijo
neplemeniti!                  ne dobrega ne zla.

Moramo se cuvati iskusenja slobode, osjecajnosti i
spo-
znaje jer "savrsenstvo privlaci smrt", -kako iznosi
Fi-
lip Arijes.

Ko caras zeljo v              V norosti sveta
mojo umrlo duso, sem          sedi samomorilec
tvoj nosec zaklad.            in si ne upa dalj.

Susret mjesavine erotizma, slijepe poboznosti i vjere
u
ono sto stvara, i same smrti sa kojom se suocava je
po-
gubna.

Zdirjaj, prehiti
zalost neke balade.
Tam je nagla smrt.

Strast ljubavnika smrti vezana je za ljubav, erotizam,

predstavlja ravnotzu, harmoniju, izmedju:"patnje i
umi-
ranja", ili jos bolje "uzivanja i umiranja". Filip
Ari-
jes iznosi da je strast smrtonosna:..."izvan trenutka
bozanske punoce, radosti, ljubavi i ljepote,koja je
ta-
kodjer saznanje,covjek moze da bira samo izmedju
harmo-
nicne smrti i ruznog, bolnog poraza.Ako dosegne ovu
pu-
nocu, on zraci, prirodno tezi "vjecnu odmoru", "zavid-
nom spokoju".
Kad tad najvisa mudrost mora zasvjetliti onome ko mis-
ticki gleda; ko uporno hodi putem spoznaje.
Tako i Alister Crowley u Liber Legisu (AL) daje tri
te-
meljna zakona: " Citav zakon ce biti Cini sto hoces,
Svaki muskarac i svaka zena su Zvijezde,i Ljubav je
za-
kon, Ljubav nad voljom."
Prihvatiti izazov rizika i zivotne borbe zbog znatize-
lje spoznaje, mogu samo rijetko nadahnuti pojedinci.

U  Rijeci 25.11.1998.g. /B.B./

Borivoj  Bukva
--------------
           -----------------------------------
           P U T   K A   U M J E T N I C K O M
                S T V A R A L A S T V U
           -----------------------------------

Prije no sto sam pristupio pisanju, potrosio sam dosta
vremena razmisljajuci kako, na koji najpristupacniji
nacin uspostaviti komunikaciju sa Vama, ovdje prisut-
nom publikom.
Kao u svakom napisanom tekstu, tako i ovom, trebalo
je uskladiti radnju da se ona odvija uzbudljivo, nape-
to, brzo i dinamicno.
Pisac kao i slikar, zivahna, nemirna i znatizeljna du-
ha, pazljivo promatra sve sto se zbiva oko njega; on
razmislja, prisjeca se i usporedjuje. Prevladavaju
ugo-
djaji tuge i ceznje, veselja i uzbudjenja. Kada dajem
eticku / moralnu / karakteristiku vremena u kojem ziv-
im, i ovog bezdusnog ratnog vihora, koji melje i kosi
sve pred sobom, pretvaram se u mrak i strah sa ulica,
uzas sklonista i podruma. Strah kojeg prozivljavamo,
ponasanje i osjecaji ljudi: postajemo nepovjerljivi,
plasljivi, izbjegavamo susrete, postajemo osjetljivi
na sve sto se vidi i sto se cuje.
Upotrebom rijeci kroz brzi ritam i tamnim bojama na
cr-
tezu ili slici, docaravaju se boje i zvukovi rata.
Iz takve nam date stvarnosti, kao logican slijed zbiv-
anja, je trazenje puta u sigurnost i slobodu
zivljenja.
Upotrebit cu jos brzi ritam i zapitati se, kakvi smo
 mi to ljudi, kakav sam ja karakter, kakve su moje
unu-
tarnje osobine kao covjeka, ili, ako se radi o knjize-
vnom liku, kako se on odnosi prema stvarnosti, prema
radu, prema obitelji, prijateljima, rodbini, okolini,
tradiciji ... Dali je on ispravan, posten, marljiv,
hrabar, dali je kukavica, izdajnik, ili je on junak!?

Ponasa li se u skladu tri Platonova nacela, da u
zivotu
treba sve ciniti kroz: DOBROTU, ISTINU I LJEPOTU, ili
je posrijedi nesto drugo.
Za sve to, meni je bila potrebna osnovna misao, misao
kao vodilja prozeta snaznim osjecajem radosti, srece i
zadovoljstva. Motiv kao pokretac umjetnickog dozivlja-
ja, pronasao sam u ljubavi i medjusobnom razumijevanju
kao temelj srece, a ne na imovini i bogatstvu, onom
materijalnom cemu se na zalost, obicno tezi .
August Comte smatra: " da je uloga umjetnosti da pomo-
cu svidjanja radi na oplemenjivanju ljudskog nagona i
usavrsavanju covjecanstva."
Roger Bastide shvaca da pisanje znaci: " iznositi iz
najunutarnjijeg bica sva skrivena blaga,sve nocne
svje-
tove podsvjesnog ", pa prema tome: " probuditi sve de-
mone i sve bogove, osloboditi pretke potisnute u pods-
vijest."
Maria Isaura Pereira de Queroz iznosi da: " prepreka
moze biti smjestena i u posrednoj zoni izmedju
svjesnog
i nesvjesnog. S onu stranu pisanog svakog retka nalaze
se potisnuti osjecaji koji ostavljaju tragove, note
ta-
jnih melodija, zaboravljene molitve iza kojih prestaje
tihi sapat, - nerazumljivo mrmljanje predaka za koje
se cinilo da su zauvijek potisnuti, ali koji i dalje
govore s druge strane teskih vrata, masivnih i zaklju-
canih ..."
Analizom izgovorenih rijeci ili pjesama razotkrivamo
ne
poznato i ostajemo u " pogranicnoj zoni, posrednoj
zoni
izmedju svjetla i tame, podrucju trajnih razmjena
izme-
dju svjesnog i nesvjesnog ."
Medju mnostvom oblika u izrazavanju covjeka, umjetnost
je ona gdje se umjetnicki genij razvija do najvise
slo-
bode .
Ona ujedinjuje ljudske zelje, " umjetnost je carobni-
ca, roditeljica dusa ", kako iznosi Roger Bastide.
Ljudski zivot je pun sanjara, senzualnosti i bez
nagla-
savanja onih nekoliko sretnih trenutaka, inspiracije u
danom trenutku, kada smo u cudu naprosto iznenadili
se-
be.
Pjesma privlaci ljubav svojom misticnom snagom. Umjet-
nicki poticaj je individualan, on je ekspanzija i lju-
bav.
Pojedinac je jedini stvaralac, u trenucima opojnosti
kad se izdvaja, on postaje svjestan svoje vlastite
vri-
jednosti na ponos skupine koja ga je proizvela.
Umjetnik nije covjek poput ostalih. On prerano sazrij-
eva, izmice ljudskoj sudbini, sa kojom se pocesto ne
moze boriti, jer je glasnik bozanski ili u vlasti
demo-
na. Cuvarem tajni, slavljen ima svoju cijenu, osudj-
en je na prokletstvo bogova, i prisiljen da egzistira
na razmijedju ludila i genijalnosti. Pocesto umiru
mla-
di, jer miljenici bogova umiru mladi.
Vrijednost nekog dijela nije njegov pocetni uspjeh,
vec
trajanje tog uspjeha. Odvajajuci se od umjetnika, on
nastavlja zivjeti obogacujuci se svim mogucim
tumacenj-
ima koja oko njega egzistiraju.
Teorija koja povezuje raznolikost umjetnosti u
odnosima
covjeka i prirode Frobenius dijeli u tri etape:
1.- CUVSTVO - Covjek osjeca prirodu, pusta se da ga
ona
              zarobi i njime ovlada.
2.- IGRA - Nakon toga, kad njegovo cuvstvo postane
slo-
           bodnije i istancanije, on ga odglumljuje,
           na primjer, glumi zivot zivotinje ili preo-
           brazbe bilja.
3.- UMJETNOST - Kad duh oslabi, materijalizira se i
po-
                stane forma, svoje cuvstvo jedinka
zeli
                izraziti prije no sto ono odumre te
                tako stvara slike i simbole.Covjek
naj-
                prije zivi civilizaciju i mit, a tek
                kasnije sposoban izraziti je.
Nakon razdoblja izobilja u fazi propadanja nastaju
vel-
ike umjetnicke skole. " Na svetkovinu covjecanstva
umj-
etnost je, kaze A.Give, pozvana tek na kraju gozbe."
Njezina uloga nije da hrani, vec da opija. Umjetnost
moze biti oporba prema drustvenom zivotu, ili bijeg
iz-
van stvarnosti. Od tuda Baladensperger iznosi:" Za
nje-
ga knjizevnost nije izraz drustva, nego njegova - pro-
tivnost." Genij je uglavnom - neprilagodjenik ", onaj
koji nije kadar zivjeti u svojoj drustvenoj sredini,
on
sebi stvara novu sredinu, protivnu zbiljskoj.
Umjetnik svoje dijelo izvlaci iz vlastite nutrine, ona
mijenja njegovu senzibilnost, poglede na svijet, pon-
asanje i oblikuje mu dusu. Tako preobrazena, ona ce
nametnuti neki stil zivota, sredini u kojoj zivi.
Dusa je izvor svih nauka, kao i svakog umjetnickog
dje-
la. Objekt psiholoske analize i tumacenja je konkretno
umjetnicko djelo, a u drugom slucaju covjek stvaralac.
Iako su oba objekta u najintimnijem, neraskidivom od-
nosu, jedno ne moze da objasni drugo. Sve potice iz
podrucja ljudskog iskustva, iz dusevnog predjela
najja-
cih dozivljaja. Kako se uvijek krece u granicama
psiho-
loski razumljivog i dohvatljivog zato se i zove "
psih-
oloskim ". Drugi je " vizionarski " nacin stvaranja,
kod kojeg se zahtijevaju komentari i objasnjenja,
nista
se ne javlja sa podrucja svakodnevnog ljudskog zivota.
Vizija predstavlja dublji i jaci dozivljaj nego
ljudska
strast, ona predstavlja dozivljavanje prave cinjenice.
Dozivljaj strasti stoji u okviru granica svijesti, vi-
zija s one strane svijesti, nepoznata, skrivena po
prirodi tajanstvena. Malo je umjetnika koji nisu skupo
platili bozansku iskru velikog umijeca.
Tako i stvaralacki proces promatra se kao neko zivo
bi-
ce koje je usadjeno u dusu covjeka. Analiticka
psiholo-
gija ovo naziva " Autonomnim kompleksom ". To je odvo-
jena dusa, autonomna, vodi samostalni psihicki zivot.
Ispocetka se razvija sasvim nesvjesno, u svijest prod-
ire kada dostigne prag svijesti.
Neprilagodjen umjetnik ostaje po strani svakodnevnice,
on ide svojom vlastitom vizijom, pronalazi ono sto
dru-
gima nedostaje i u tome se ogleda njegova istinska
pre-
dnost.
Pjesme, umjetnicka djela, najbolje je citati ili
gleda-
ti u tisini i samoci, jer se ona tako stvaraju i
nasta-
ju. Potrebno je uciniti napor da bismo prihvatili novu
pjesmu ili temeljito pregledali jedno umjetnicko
djelo,
ono sto se lako prodaje i prima obicno nema istinsku
vrijednost.
Pravo istinito lezi u dubljem sloju, do njega doci
zna-
ci pristupiti sa vecom angaziranoscu, sve ono sto ima
dublje unutarnje znacenje ima i " bozanski nacin bivs-
tvovanja ". Umjetnicko djelo mora doticati
univerzalno,
ono sto je zajednicko svim ljudima i svim vremenima.
Poruka iz knjige " Svjetlo na putu " glasi:
 " Ne zivi niti u sadasnjosti
   niti u buducnosti,
   vec u vjecnosti."
Prava umjetnost daje umjetnicki zamah, a ona pogresna
upozorava da laznost nema puta do duha. Autor koji st-
varajuci osjeca vjecno, to isto trebao bi osjecati i
njezin citatelj ili gledalac umjetnickog djela. Stoga
citati ili gledati treba samo ono sto nas blizi
vjecno-
sti, jer s njima osjecamo svjetove i prostore onih ta-
jni sto nastanjuju nas zivot.
Radnja koju vodim kroz tekst tece predvidjenim slijed-
om, zadrzavam ustaljenu kompoziciju izmjenjujuci spori
sa brzim ritmom, nastojim sluziti se jednostavnim sti-
lom i jezikom. Govornistvo / oratorstvo / prema talen-
tu govornika stoji na sredini, izmedju muzike i na su-
protnoj strani vajarstva, slikarstva ili knjizevnosti.
Prema talentu govornika moze se vise ili manje pribli-
ziti jednoj ili drugoj vrsti umjetnosti.
Kroz tekst u svakoj slici treba odrediti uvod, zaplet,
vrhunac i rasplet radnje, poredjati i medjusobno pove-
zati dijelove teksta i stvoriti jasnu sliku oganizaci-
je dogadjaja.
Za to vrijeme citanja ili izvodjenja teksta, postavlj-
am se u poziciju glumca. Ja stvaram ugodjaj scenskog
prostora i brinem se za uspjesnost predstave. Vi ste
moja publika / gledaoci i slusaoci /, a ja vas glumac,
recitator, govornik / orator /. Prije postavljanja
tek-
sta razmisljao sam o svom unutarnjem stanju, o mojim
osjecajima, da li se mogu udubiti i sazivjeti sa ambi-
jentom, napisanim slikama iz teksta, kako cu citanjem
ostvariti ritam teksta. Gdje i u kojim prilikama upot-
rijebiti: jacinu, brzinu, boju i intonaciju glasa.
Kao govornik svojim rijecima, gestovima, mimikom,
suge-
stivnom snagom uz odgovarajucu modulaciju glasa mogu
ponijeti mase, tako da utjecem na osjecanja a manje na
razum svojih slusalaca. Kad govorim o slici, sluzeci
se Valerskim kljucem u rasponu od visokog, preko sred-
njeg do niskog / dubokog / intervala, formirat cu sli-
ku prema zelji. Teksturom, onim sto se vidi kao sjaj-
no, ili mat, kroz strukturu, materijalizaciju, raster
ili fakturu uz pomoc boja ili ritma linija, docarat
cemo zvukove u prirodi. Kao pjesnik, pripovedac, ili
glumac za govornicom, tako i slikar, istaknutim
potezi-
ma kista i boje na slici stvaram ritam, zvuk, pjesnic-
ku sliku.
Vajarstvo, slikarstvo i knjizevnost dovode nas u
stanje
divljenja i odusevljenja, ali zbog kritickog promatra-
nja i budnog razuma ne mogu da izazovu one emocije kao
muzika . Ispod grubog namaza boje, tamnog crnog tusa
na bijeloj podlozi, ili ponekad grubih i teskih
izgovo-
renih rijeci pjesnika, krije se toplo i brizno
pjesnic-
ko ili slikarevo srce.
U cemu i gdje pronaci smirenje i srecu?
Gdje pronaci prijateljstvo i ljubav?
Da li je u svijetu sve tako lijepo, svjetlo i zanosno?
Kako dozivljavam ljude i svijet oko sebe - s
povjerenj-
em ili sumnjom?
Rijecima izrazena radoznalost, zelje i mastanja, u
tez-
nji za slobodnim i ljepsim zivotom, na najprirodniji
nacin slobodnim izrazavanjem, spoznavsi mnoge nepravde
i stradanja, svojim pisanjem i slikanjem, svojim
postu-
pcima u svakodnevnom zivotu, pridonosimo ljepoti
zivota
u miru, slozi i ljubavi.
Time pokazujemo svoju smjelost, hrabrost, pozrtvovnost
i odlucnost!
Pokazat cemo djetinjstvo, odrastanje, dozivljaje i si-
renje zivotnih spoznaja. Pokusat cemo pronaci i rece-
nice koje zrace zivotnom mudroscu. Svaki napisan
tekst,
tako i ovaj, shvaca covjeka u svjesnom jedinstvu sa
svime, covjeka i prirode, covjeka i okoline, covjeka i
covjeka. Za komunikaciju kao posredovanje potrebna je
osjetilna, emotivna i intelektualna nadarenost.
Posto je model svijeta transpersonalan, da bi se to
os-
tvarilo: covjek se mora odluciti da sebe odgaja.
Govoriti o umjetnosti, a ne spomenuti muziku bilo bi
van svake sumnje nepotpuno. Prema sufizmu, arapsko
per-
zijskom misticizmu, muzika je dusevna hrana i izvor
sa-vrsenstva. Dr. Petar I.Stankovic za muziku kaze:"da
je
daleko izvan domasaja razuma i inteligencije, ona nas
na caroban nacin dovodi u neposredan kontakt sa
univer-
zalnim ritmom. Ono sto nikakva nauka, nikakva
filozofi-
ja i nikakva rijecitost nisu u stanju da nam objasne,
shvatit cemo iznenada u svojoj pravoj sustini pod
magi-
jskim dejstvom ritma i melodije. Muzika nas svojim
opo-jnim zvucima prenosi u carstvo vjecnog i
beskonacnog.
Gubeci svaku vezu sa materijalnom licnoscu mi se rasp-
linemo i rastvaramo ulazeci u sferu nadculnog
saznanja.
Muzika vrsi raspodjelu magnetskih, psihickih,
ritmickih
i kozmickih snaga u nama dovodeci u red i sklad prema
tim istim snagama univerzuma. Na ovaj nacin mi te sve-
mirske sile za izvjesno vrijeme mozemo neposredno
stje-
cati i shvacati preko naseg " sestog " okultnog cula.
Ni jedna druga grana umjetnosti nije u stanju da
djelu-
je tako intenzivno i direktno bez ikakvog ucesca razu-
ma."
Svrha i cilj zivota je uciniti sve da se dospije u
NIR-
VANU. Biti oslobodjen POZUDA, STRASTI i ZELJA dospije-
va se u NIRVANU, u stanje krajnjeg blazenstva, mira i
spokojstva .
Ja se protivim takvom shvacanju i za mene alternative
nema, ako biram ja cu izabrati i POZUDU i STRAST i ZE-
LJU i NIRVANU u svoj svojoj punoci, punim srcem i dus-
om. Svaki je covjek u potpunosti samome sebi put,
isti-
na i zivot. Zato i ucim od cula, jer samo tako mogu
za-poceti s naukom spoznaje samoga sebe.
Da bi otvorio svoju dusu vjecnosti ja moram ici
naprij-
ed, a ono sto izvlaci snagu i ljepotu mora biti to
VJE-
CNO. Taj vjeciti plamen sto gori u srcu, osvjetljava
mi
put kojeg nalazim u sebi. Ako ga ne nadjes unutar
sebe,
uzalud ces ga traziti negdje drugdje. Zato putnice
tre-
ba krenuti, put je dug, tezak, a prepreka mnogo...

Skulptura, slikarsko platno, napisana pjesma ili
muzika
koju izradjujes, slikas, pises, slusas ili komponiras,
pretvorit ce plamen u buktinju, dok promatras i
stujes,
njegovo ce svjetlo postepeno ojacati. Tada ces znati
da je pocetak puta pronadjen, a kad pronadjes
kraj,nje-
govo ce svjetlo iznenada postati beskonacno.


Koristena literatura :
----------------------
Metoda slikanja i materijali...Metka K.Hozo
Pristup likovnom djelu.........Matko Peic
Umjetnost i drustvo ...........Roger Bastide
Historija umjetnosti...........H.W.Janson
Rijecnik tema i simb.u umj.....James Hall
Vizualni jezik i lik.umj.......Jadranka Damjanov
Likovna umjetnost..............Jadranka Damjanov

 Napisano u Rijeci  05.04.1994.g. /B.B./
 Odaslano internetom , Rijeka 22.04.2002.g

Borivoj Bukva
-------------

            MEDITACIJA KROZ JOGGING
            -----------------------

Meditacija kroz Jogging razvija se postupno i
prirodno,
onako kako Jogger napreduje sa treninzima i zeljom da
postigne zadovoljstvo, svojim nastojanjem u postizanju
sto boljeg rezultata i savladavanju duzih dionica.
Trci se prirodno, pridrzavate se jedne tehnike,i to
one
koja vama najbolje odgovara. Slijedite svoj put i
cini-
te kontinuirano, ne kopirajuci nikoga.
Kod Joggiranja razmisljajte pozitivnim mislima. Poste-
nim i pozitivnim razmisljanjem, bez ikakve prisile, o
poslu, kuci, obitelji, prijateljima ili bilo cemu
drug-
om, cime ste trenutno okupirani, vi spoznajete
stvarno-
st. U svim aktivnostima covjek djeluje mislima, tako i
kod Jogginga.
Osnovna pokretacka sila u svemu mora vam biti ljubav.
U srcu neka vam uvijek bude prisutno suosjecanje i
pra-
stanje, razmisljanje na nacin kako nam to Platon
preno-
si kroz: DOBROTU, ISTINU i LJEPOTU, sto u konacnici
ci-
ni LJUBAV.
Ljubav mora teci, onako kako vi trcite, stalno,bez
pre-
kida, cijelo vrijeme treninga.
Kako sve zivo oko vas je svjetlo, tako i vi radite na
sebi da bi to bozansko svjetlo moglo nesmetano zraciti
iz vas.Prolaznike obasipajte zracecom ljubavlju dok
tr-
cite, nasmijesite se, katkad zastanite i pomognite,
ako
su u nevolji.
Sva ta dobro ucinjena djela,kad-tad, biti ce vam
uzvra-
cena na isti nacin.
Ono sto je uistinu lijepo to je dusa. Lijepom dusom i
tijelo se uzdize do neslucenih visina. Zbog toga
nasto-
jte ljepotu duse uvesti u svakodnevni zivot.
Tokom vremena uz razmisljanje nastupiti ce i faza
medi-
tacije. Prelazite dionice trceci, a da niste osjetili
teret pod nogama. Svojim nadilazenjem postojeceg, kroz
meditaciju, opazajno i umno, dozivjet cete promjenu i
preobrazaj misljenja. Dozivjet cete
kontemplaciju,vidj-
enje biti ili uzroka,dozivjeti viziju onoga sto ste
da-
vno zazeljeli, a da toga niste ni bili svjesni.
Dok trcite uvijek pri ruci neka su vam olovka i papir,
ponesite sa sobom. Pristici ce ideja, i ako se tog
tre-
nutka ne registrira, ona ce nestati. Kako se nenadano
pojavila, tako ce i nestati.
Ovo nije misteriozno vanculno opazanje vec nesvjesno
ukljucivanje u sveopce znanje. Oni koji razumiju zakon
kojeg rabe, upravljat ce svojim tjelesnim umom i
dopus-
titi da im pristigne rjesenje.
Budite sretni i slobodni. Slobodno trcite, volite sva
bica koja vam prilaze, a ona ce stititi vas kud god vi
trcali.
Tako se dozivljava meditacija, koju vam je omogucio
Jo-
gging.

U  Rijeci  17.10.2002.    Bukva Borivoj



 Borivoj Bukva
--------------
 
         R A T N I C I   S V J E T L O S T I
                 / h a i b u n  /
         -----------------------------------
 
Otac Marko, sada vec pokojni, veljace 1945. imao je
dvadesetcetiri godine, bio je Titov vojnik, partizan,
i
prosao je sve strahote toga rata. Iz njegovih prica
mo-
gao sam razaznati da ga oruzje nije privlacilo niti ga
volio, i bio je pozadinac cijelo vrijeme rata.
Pedeset godina kasnije, ponovo rat na ovim nasim pros-
torima. Majka Zorica pred samu smrt, 1993. moli da sa
spomenika skinemo petokraku zvjezdu, da nebi spomenik
porusili!?
Pitao sam se tada: "Koga je vraga moj otac nosio
pusku,
i za koga se on borio? Dali je imao drugog izbora, i
dali je uopce postojao drugi izbor!?"

U HAIKU INFORMATORU Zorana Doderovica, ovog ljeta
2001.
citam u prilogu:"GRADINA", U novom broju niskog
casopi-sa za knjizevnost objavljen je tekst " O
borbenom mor- alu i mistici"/str.47-58/. Dragan
J.Ristic preveo je sa njemackog jezika razgovor
Hans-Jirgen Hajnrihsa sa Peterom Sloterdijkom. " Sto
da mislimo o covjeku, dva-
desetdvogodisnjem pilotu, koji je prije svoje pogibije
veljace 1945. ostavio za sobom haiku:

                  Kad bismo pali
            kao proljetni cvjetovi tresnje
                 cisti i blistavi!

Bombe sa posadom nazvane su eto tresnjini cvjetovi, a
piloti su bili vaspitavani da budu zahvalni sto su bas
oni izabrani za te samoubilacke akcije. Da li da tak-
vom jednom mladom covjeku mozda posvetimo nekrolog je-
dnom izrekom Hane Arent u duhu Nicea: "Nitko nema pra-
va da se pokorava!?"
Iz novina, sa radija i televizije, stizu vjesti o: co-
vjeku bombi - samoubilacki napad u sredistu
Jeruzalema,
automobilu bombi, jos jedna u nizu samoubilackih akci-
ja, - za koga i zasto!?
Talibani ruse Budine kipove u Avganistanu , sukobi
pro-
testanata i katolika u Belfastu, Dzihad ne posustaje,
eksplozija aviona nad Atlantikom, zarobljeni taoci,
prepadi, ubojstva, teror, mafija, droga, prodaja oruz-
ja, nemiri, - za koga i zasto!?
Dimitar Anakiev salje mi poruku i napisan haiku putem
interneta:
                Pod palim nebom
              izrodi haosa postaju
               gostoljubivo more.

A u zagrebackom casopisu Novog doba SVJETLOST ovog
lje-
ta 2001. citam: ...kako su prolazile vjesti i kilomet-
ri puta, u zraku se mogao osjetiti i miris rata. Jer
Makedonija je u susjedstvu i u svim vjestima, a medju
raslinjem uz cestu nekadasnje Krajine jos demoni slave
u razrusenim i spaljenim kucama ...

Na Kordunu, demoni rata kucu su mi ubili, mene srecom
nisu. Imao sam tu srecu da me nitko nije zvao pod oru-
zje, niti sam ga morao nositi kao cetrdesettrogodisnj-
ak, za razliku dvadesetdvogodisnjeg haiku prijatelja
iz Japana, koji na zalost nije imao drugog izbora.

                  Kad bismo pali
           kao proljetni cvjetovi tresnje
                 cisti i blistavi.

Nisam siguran, ali volio bih da nagovjestavam poput
Pa-
ula Coelha drugaciji tip licnosti, koji utemeljuje no-
vu civilizaciju - "RATNIKA SVJETLOSTI".

                   Ratnik na putu.
                 U opasnosti uvijek -
                 sam na stazi znanja.

"Jer Ratnik ne zeli prezivjeti svoj zivot igrajuci
ulo-
ogu koju su mu drugi nametnuli. Ratnik zna da su, u
svim jezicima, najvaznije male rijeci: DA, LJUBAV,BOG!

To su rijeci koje je lako izustiti, a svojom ce snagom
ispuniti nepregledna pusta prostranstva. Ratnik jest
slobodan. Kad nesto doista zelis, cijeli ce Svemir up-
rijeti da to i dobijes. Svemir se ne upusta u prosudbe
- tek djeluje u korist onga sto zelimo " - citati su
Paula Coelha.

 AKO  ZELIS RAT - IMAT CES RAT!
 AKO  ZELIS MIR - IMAT CES MIR!

                     Oslobodih dusu.
                   U znanje zaljubljen
                      sebe nadjoh.

"Ratnik zna da se sjaj najudaljenije zvjezde Svemira
ogleda u ljudima i stvarima sto ga okruzuju. Pravedna
borba nema nista zajednickog s bijesom i razdorom. Ne-
bo ce pomagati Ratnicima Svjetlosti, a odmagati onima
koji robuju predrasudama. Ako se hranis ljubavlju, ce-
ka te sreca; ako se hranis mrznjom, sustici ce te ne-
sreca. Tko previdi probleme, ostavit ce iz nemira vra-
ta otvorena, i kroz njih ce se usuljati nedace. Stoga
pravda ne postoji, postoji samo sloboda, koja je iznad
istine, ljepote i dobrote. Sloboda Ratnika Svjetlosti
je ljubav, a ratnikovo je prihvatiti izazov. On zna da
Bog ne previdja nijedan krivi potez onih koje ljubi, i
da ne dopusta svojim sticenicima hiniti neupucenost u
pravila igre. Covjeka koji njeguje svoja prijateljstva
nikada ne savladavaju zivotne oluje; on ima snage da
prevlada teskoce i nastavi dalje". - citati su Paula
Coelha.
                 Poljubi stope
             onoga koji hoda putem
                 date vjecnosti.

Precesto zaboravljamo na tri kljucna koncepta u Budiz-
mu: Da je SVE NEPOSTOJANO, sve aktivnosti su
nepostoja-
ne, sve se mijenja. Da SVE DHARME /POJAVE/ NE POSEDUJU
STVARNU SUSTINU I SEBSTVO. Pojave nemaju neovisnu, va-
njsku, stvarnu sustinu i bit. I ono sto se naziva
MIROM
/NIRVANA/, iskustvo praznine, bezsebstvenost praznine.
Tako je sve nepostojano, bezsebstveno, iskusiti
bezseb-
stvenost i prazninu, iskusiti mir /nirvane/ znaci Bud-
dha prirodu, prosvetljenje.

                 U odsutnosti volje
                     praznina.
                 Pjesma je napisana.

Kao i ovaj tekst nadolazecih RATNIKA SVJETLOSTI.
 

  U  Rijeci  05.09.2001.g. / B.B./

  Napomena: Tekst je odaslan u 9 sati po nasem
vremenu,
            u casopis "Svjetlost" u 9,15 po americkom
            istog dana sruseni oblakoderi trgovackog
            centra u New Yorku.
            Tekst je napisan mjesec dana ranije kao
sto
            se navodi 05.09. vec tada imao sam osjecaj
            da ce se nesto neprijatno dogoditi.