Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

HOME

PREDSTAVITE SVOJU KNJIGU

SASA
ARANDJELOVIC

KRATKI TEKSTOVI
SHORT ESSAYS

TEKSTOVI
ESSAYS

BABUSNICA, PIROT
KNJIZEVNOST
LITERATURE

KRATKE KNJIZEVNE FORME

POEZIJA
POETRY

LINKOVI
PREPORUKE

page 10
strana 10

* KAROLINA RIJECKA, Drustva haiku pjesnika Rijeka:  http://karolina-rijecka.9cy.com/

 

 

       JUGOISTOCNA SRBIJA: 

Babusnica, Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad, Vlasotince... - Knjizevnost (Literature)

       Ovu stranu posvecujem ostalim knjizevnim stvaraocima iz ovog dela Srbije (Babusnica, Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad, Vlasotince... - jugoistocna Srbija). Svi koji ovde nisu predstavljeni, a zeleli bi, mogu se javiti ( abs12@yandex.ru ).

       Dragoslav Manic Forski, Babusnica, rodjen 1936.godine.

       Gojko Antic, Pirot, rodjen 1945. godine, umro 2002. godine.

       Nebojsa Stankovic, Babusnica, rodjen 1974. godine ( akalo@ptt.yu ).

       Vera Cvetanovic, Babusnica, rodjena 1950. godine.

       Miodrag Pejic, Babusnica, rodjen 1956. godine.

       Bozidar Radenkovic Bosko, 1938. godine.

 

        Dragoslav Mani} Forski (Dragoslav Manic Forski), ro|en 11. 9. 1936. godine, objavio je slede}e kwige: Antologija lu`ni~kih narodnih pesama (1974), Iz |a~kih dnevnika (1975), Lu`ni~ki re~nik (1977), Lu`ni~ka narodna ba{tina (1980), Jesen `ivota (1984), Stihovi (1986), Pesme (2000), Samovawa, Pri~e (1994), Na ogwi{tu, Duga, Mana Lu`ni~}i (1998), Rado{evac (1996), Teme (1998), Lu`nica (2001), Tawa (1984), Lutka (1996), Iz |a~kih dnevnika (1975), Pola veka (1999). U rukopisu ima Drame.
   Prepevao je izabrane pesme Desanke Maksimovi} na ruski jezik.
   Za svoj kwi`evni rad dobio je: Vukovu nagradu, Pu{kinovu diplomu (Moskva), Zlatokosu bogiwu (Oxaci), Koprijan (Doqevac) i dr. U{ao je u Antologiju evropske haiuku poezije stihovima:

O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.

   D. M. Forski preveden je na: ruski, engleski, nema~ki, rumunski, bugarski, slovena~ki, makedonski, rusinski, slova~ki i druge jezike.
   Za kwige D. M. Forskog ~uveni profesor svetske kwi`evnosti Ra{ko Dimitrijevi} je napisao: "One su dokaz da jo{ postoji prava kwi`evnost".
   Dragoslav Mani} Forski `ivi u svom domu u selu Rado{evcu, 18 330 Babu{nica, Srbija, Jugoslavija.

      Haiku poezija Dragoslava Mani}a Forskog:

O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.

Eyes of an ukon
from the ruined church
watshing the sky.

Posle sahrane
iz panica kusamo
i svoje suze.

Nach dem Begrabnis
essen wir aus den Schusseln
auch die Tranen.
   ( preveo na nemacki Dragan Ristic)

   Gojko Antic, rodjen u Pasjacu kod Pirota, 1945. godine, umro 2002 godine. Bavi se novinarstvom i literaturom.
   Objavio knjigu kritika "Iz knjige u knjigu" (1988), te knjigu prica "Pasjacki blagdan" (1990), zapise i slike "Zive sile" (1991), sacinio izbor pripovedaka "Lice kao zemlja" iz knjizevnog dela Sretena Asanovica, kao i panoramu "Savremeni Crnogorski pesnici" za casopis "Most" koji izlazi na bugarskom jeziku (1992), tu je i "Nova proza u Crnoj Gori" za casopis "Spone" (1992-1993). Male eseje "T(r)ajna moc govorenja" objavio 1994. godine, knjizevnu bastinu "Velimirovici" 1996. godine i "Monografija skole u Ljuberadji" 2000. godine.
   Poseban interes ima za proslost svoga kraja. Na talasima Radio Pirota i Radio Beograda objavio seriju tekstova iz knjizevne bastine.
   Clan je udruzenja knjizevnika i novinara Srbije.
   Zivi i radi u Beogradu.

Na isteku vremena    (Neboj{a Stankovi} )

Lovim perom re~i
podvrgnut probadawu hartije
umrtvqen novim nara{tajem
besadr`ajnim glasom
u paradoksalnom nagove{taju
najjednostavnije {to mogu
umno`avam smislenost
tra`ewem unutra{we sigurnosti
nad zamisli qubavi.

Naklonom zadirem
u stvari u koje nesmem
osmi{qen neva`nostima
bezvoqan i ustuknut
me|u zidove i pregrada
u lavirintu napetosti
nadahnut bi}em koje nesmem
neposrednim dodirom
dosegnuti.

Mese~eva povr{ina
beznade`nog prijateqstva
nerazbirqiva kroz oblake
zemaqske pra{ine i {qama
prigu{ena ga|ewem
na istom mestu i na isti na~in
naklonost prevodi u odbojnost
ili ravnodu{nost
na isteku vremena.

Neboj{a Stankovi} (akalo@ptt.yu)

Ako je Raj vrhunsko u`ivawe,
Mo`e li trajati jedan dan?
A jedan `ivot?
Zar nije i on prekratak?
Kakvo treba da bude u`ivawe
Da bi trajalo dovoqno dugo?

Sa{a Aran|elovi} (aran@ptt.yu)