HOME
PREDSTAVITE SVOJU KNJIGU
SASA
ARANDJELOVIC
KRATKI TEKSTOVI
SHORT ESSAYS
TEKSTOVI
ESSAYS
KNJIZEVNOST U JUGOSTOCNOJ
SRBIJI
KRATKE
KNJIZEVNE FORME
VASA
POEZIJA
YOUR
POETRY
page 9
strana 10
page 10
strana 10
|
JUGOISTOCNA SRBIJA:
Babusnica, Pirot, Bela
Palanka, Dimitrovgrad, Vlasotince... - Knjizevnost (Literature)
Ovu stranu posvecujem ostalim knjizevnim stvaraocima iz
ovog dela Srbije (Babusnica, Pirot, Bela Palanka,
Dimitrovgrad, Vlasotince... - jugoistocna Srbija). Svi
koji ovde nisu predstavljeni, a zeleli bi, mogu se javiti ( abs12@yandex.ru ).
Dragoslav Manic Forski, Babusnica, rodjen 1936.godine.
Gojko Antic, Pirot, rodjen 1945. godine, umro 2002. godine.
Nebojsa
Stankovic, Babusnica, rodjen
1974. godine ( akalo@ptt.yu ).
Vera Cvetanovic, Babusnica, rodjena 1950.
godine.
Miodrag Pejic, Babusnica, rodjen 1956. godine.
Bozidar Radenkovic Bosko, 1938. godine.
Dragoslav
Mani} Forski
(Dragoslav Manic Forski), ro|en 11. 9. 1936. godine, objavio je
slede}e kwige: Antologija lu`ni~kih narodnih pesama
(1974), Iz |a~kih dnevnika (1975), Lu`ni~ki re~nik
(1977), Lu`ni~ka narodna ba{tina (1980), Jesen `ivota
(1984), Stihovi (1986), Pesme (2000), Samovawa, Pri~e
(1994), Na ogwi{tu, Duga, Mana Lu`ni~}i (1998), Rado{evac
(1996), Teme (1998), Lu`nica (2001), Tawa (1984), Lutka
(1996), Iz |a~kih dnevnika (1975), Pola veka (1999). U
rukopisu ima Drame.
Prepevao je izabrane pesme Desanke
Maksimovi} na ruski jezik.
Za svoj kwi`evni rad dobio je: Vukovu
nagradu, Pu{kinovu diplomu (Moskva), Zlatokosu bogiwu
(Oxaci), Koprijan (Doqevac) i dr. U{ao je u Antologiju
evropske haiuku poezije stihovima:
O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.
D. M. Forski
preveden je na: ruski, engleski, nema~ki, rumunski,
bugarski, slovena~ki, makedonski, rusinski, slova~ki i
druge jezike.
Za kwige D. M. Forskog ~uveni profesor
svetske kwi`evnosti Ra{ko Dimitrijevi} je napisao:
"One su dokaz da jo{ postoji prava kwi`evnost".
Dragoslav Mani} Forski `ivi u svom domu u
selu Rado{evcu, 18 330 Babu{nica, Srbija, Jugoslavija.
Haiku poezija Dragoslava Mani}a Forskog:
O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.
Eyes of an ukon
from the ruined church
watshing the sky.
Posle sahrane
iz panica kusamo
i svoje suze.
Nach dem Begrabnis
essen wir aus den Schusseln
auch die Tranen. ( preveo na nemacki Dragan Ristic)
Gojko Antic, rodjen u Pasjacu kod Pirota, 1945. godine, umro 2002 godine.
Bavi se novinarstvom i literaturom.
Objavio knjigu kritika "Iz
knjige u knjigu" (1988), te knjigu prica
"Pasjacki blagdan" (1990), zapise i slike
"Zive sile" (1991), sacinio izbor pripovedaka
"Lice kao zemlja" iz knjizevnog dela Sretena
Asanovica, kao i panoramu "Savremeni Crnogorski
pesnici" za casopis "Most" koji izlazi na
bugarskom jeziku (1992), tu je i "Nova proza u Crnoj
Gori" za casopis "Spone" (1992-1993). Male
eseje "T(r)ajna moc govorenja" objavio 1994.
godine, knjizevnu bastinu "Velimirovici" 1996.
godine i "Monografija skole u Ljuberadji" 2000.
godine.
Poseban interes ima za proslost
svoga kraja. Na talasima Radio Pirota i Radio Beograda
objavio seriju tekstova iz knjizevne bastine.
Clan je udruzenja knjizevnika i
novinara Srbije.
Zivi i radi u Beogradu.
Na isteku vremena (Neboj{a Stankovi} )
Lovim perom re~i
podvrgnut probadawu hartije
umrtvqen novim nara{tajem
besadr`ajnim glasom
u paradoksalnom nagove{taju
najjednostavnije {to mogu
umno`avam smislenost
tra`ewem unutra{we sigurnosti
nad zamisli qubavi.
Naklonom zadirem
u stvari u koje nesmem
osmi{qen neva`nostima
bezvoqan i ustuknut
me|u zidove i pregrada
u lavirintu napetosti
nadahnut bi}em koje nesmem
neposrednim dodirom
dosegnuti.
Mese~eva povr{ina
beznade`nog prijateqstva
nerazbirqiva kroz oblake
zemaqske pra{ine i {qama
prigu{ena ga|ewem
na istom mestu i na isti na~in
naklonost prevodi u odbojnost
ili ravnodu{nost
na isteku vremena.
Neboj{a Stankovi} (akalo@ptt.yu)
Ako je Raj vrhunsko u`ivawe,
Mo`e li trajati jedan dan?
A jedan `ivot?
Zar nije i on prekratak?
Kakvo treba da bude u`ivawe
Da bi trajalo dovoqno dugo?
Sa{a Aran|elovi} (abs12@yandex.ru)
|