Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

HOME

PREDSTAVITE SVOJU KNJIGU

SASA
ARANDJELOVIC

KRATKI TEKSTOVI
SHORT ESSAYS

TEKSTOVI
ESSAYS

KNJIZEVNOST U JUGOSTOCNOJ SRBIJI

KRATKE KNJIZEVNE FORME

VASA POEZIJA 
YOUR POETRY

page 9 
strana 10

page 10
strana 10

 

       JUGOISTOCNA SRBIJA: 

Babusnica, Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad, Vlasotince... - Knjizevnost (Literature)

       Ovu stranu posvecujem ostalim knjizevnim stvaraocima iz ovog dela Srbije (Babusnica, Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad, Vlasotince... - jugoistocna Srbija). Svi koji ovde nisu predstavljeni, a zeleli bi, mogu se javiti ( abs12@yandex.ru ).

       Dragoslav Manic Forski, Babusnica, rodjen 1936.godine.

       Gojko Antic, Pirot, rodjen 1945. godine, umro 2002. godine.

       Nebojsa Stankovic, Babusnica, rodjen 1974. godine ( akalo@ptt.yu ).

       Vera Cvetanovic, Babusnica, rodjena 1950. godine.

       Miodrag Pejic, Babusnica, rodjen 1956. godine.

       Bozidar Radenkovic Bosko, 1938. godine.

 

        Dragoslav Mani} Forski (Dragoslav Manic Forski), ro|en 11. 9. 1936. godine, objavio je slede}e kwige: Antologija lu`ni~kih narodnih pesama (1974), Iz |a~kih dnevnika (1975), Lu`ni~ki re~nik (1977), Lu`ni~ka narodna ba{tina (1980), Jesen `ivota (1984), Stihovi (1986), Pesme (2000), Samovawa, Pri~e (1994), Na ogwi{tu, Duga, Mana Lu`ni~}i (1998), Rado{evac (1996), Teme (1998), Lu`nica (2001), Tawa (1984), Lutka (1996), Iz |a~kih dnevnika (1975), Pola veka (1999). U rukopisu ima Drame.
   Prepevao je izabrane pesme Desanke Maksimovi} na ruski jezik.
   Za svoj kwi`evni rad dobio je: Vukovu nagradu, Pu{kinovu diplomu (Moskva), Zlatokosu bogiwu (Oxaci), Koprijan (Doqevac) i dr. U{ao je u Antologiju evropske haiuku poezije stihovima:

O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.

   D. M. Forski preveden je na: ruski, engleski, nema~ki, rumunski, bugarski, slovena~ki, makedonski, rusinski, slova~ki i druge jezike.
   Za kwige D. M. Forskog ~uveni profesor svetske kwi`evnosti Ra{ko Dimitrijevi} je napisao: "One su dokaz da jo{ postoji prava kwi`evnost".
   Dragoslav Mani} Forski `ivi u svom domu u selu Rado{evcu, 18 330 Babu{nica, Srbija, Jugoslavija.

      Haiku poezija Dragoslava Mani}a Forskog:

O~i ikone
kroz poru{en krov crkve
gledaju nebo.

Eyes of an ukon
from the ruined church
watshing the sky.

Posle sahrane
iz panica kusamo
i svoje suze.

Nach dem Begrabnis
essen wir aus den Schusseln
auch die Tranen.
   ( preveo na nemacki Dragan Ristic)

   Gojko Antic, rodjen u Pasjacu kod Pirota, 1945. godine, umro 2002 godine. Bavi se novinarstvom i literaturom.
   Objavio knjigu kritika "Iz knjige u knjigu" (1988), te knjigu prica "Pasjacki blagdan" (1990), zapise i slike "Zive sile" (1991), sacinio izbor pripovedaka "Lice kao zemlja" iz knjizevnog dela Sretena Asanovica, kao i panoramu "Savremeni Crnogorski pesnici" za casopis "Most" koji izlazi na bugarskom jeziku (1992), tu je i "Nova proza u Crnoj Gori" za casopis "Spone" (1992-1993). Male eseje "T(r)ajna moc govorenja" objavio 1994. godine, knjizevnu bastinu "Velimirovici" 1996. godine i "Monografija skole u Ljuberadji" 2000. godine.
   Poseban interes ima za proslost svoga kraja. Na talasima Radio Pirota i Radio Beograda objavio seriju tekstova iz knjizevne bastine.
   Clan je udruzenja knjizevnika i novinara Srbije.
   Zivi i radi u Beogradu.

Na isteku vremena    (Neboj{a Stankovi} )

Lovim perom re~i
podvrgnut probadawu hartije
umrtvqen novim nara{tajem
besadr`ajnim glasom
u paradoksalnom nagove{taju
najjednostavnije {to mogu
umno`avam smislenost
tra`ewem unutra{we sigurnosti
nad zamisli qubavi.

Naklonom zadirem
u stvari u koje nesmem
osmi{qen neva`nostima
bezvoqan i ustuknut
me|u zidove i pregrada
u lavirintu napetosti
nadahnut bi}em koje nesmem
neposrednim dodirom
dosegnuti.

Mese~eva povr{ina
beznade`nog prijateqstva
nerazbirqiva kroz oblake
zemaqske pra{ine i {qama
prigu{ena ga|ewem
na istom mestu i na isti na~in
naklonost prevodi u odbojnost
ili ravnodu{nost
na isteku vremena.

Neboj{a Stankovi} (akalo@ptt.yu)

Ako je Raj vrhunsko u`ivawe,
Mo`e li trajati jedan dan?
A jedan `ivot?
Zar nije i on prekratak?
Kakvo treba da bude u`ivawe
Da bi trajalo dovoqno dugo?

Sa{a Aran|elovi} (abs12@yandex.ru)